Trzajna ozljeda vratne kralježnice, tzv. whiplash injury (engl.), danas je vrlo česta mehanička ozljeda, česta posljedica prometnih nezgoda i drugih uzroka traume vrata (sport, udarci, padovi i dr.). Naziv whiplash ozljeda (engl. Whiplash injury) složenica je engleskih riječi  što u slobodnom prijevodu znači “nagli trzaj glave poput trzaja biča”.

Prilikom sudara dvaju automobila, pod pretpostavkom da ste u prednjem koji je udaren odostraga, dok se automobil ne zaustavi, vaše tijelo i vratna kralježnica prolaze kroz nekoliko faza. Odmah nakon udara ramena putuju naprijed, sve dok nisu u položaju ispred glave, a vrat se isteže prema natrag. Prilikom kočenja automobil se naglo zaustavlja, što baca glavu i vrat unatrag, sve dok ne udare u sjedalo, tj. naslon za glavu. Dakle, klasični mehanizam trzajne ozljede događa se u sekundi. Bitan čimbenik je brzina vožnje koja utječe na intenzitet i obim ozljeda. Zaštitni zračni jastuk u trenutku sudara umanjuje jačinu i posljedice trzajnih ozljeda vrata. Način djelovanja sila na tijelo pri traumi vrlo je važan kod dijagnoze i terapijskog pristupa.

Prema nekim statistikama, broj trzajnih ozljeda vrata u posljednjih deset godina porastao je čak nekoliko puta. Kao posljedica sudara, otprilike 20 posto ljudi ima problema s glavom i vratnom kralježnicom. Iako se neki oporave relativno brzo, neki razvijaju kronično stanje koje rezultira  bolovima, nadogradnjom sekundarnih posljedicai nemogućnošću obavljanja aktivnosti svakodnevnog života.

 

POSLJEDICE

Česte su posljedice u koštano-mišićno-ligamentarnim međuodnosima.  Zbog jačine sila prilikom traume vrata dolazi do istegnuća mekih struktura vratne kralježnice ili oštećenja  kao što su puknuća ligamenata, tetiva, mišića i njihovih ovojnica, ali i do pucanja diskova među kralješcima i oštećenja malih zglobova kralježnice. Popuštanje sveza među kralješcima uzrokuje i veću međusobnu gibljivost, stoga mogu nastupiti i oštećenja kralježnične moždine i korijena živaca. Automatski odgovor organizma na traumu predstavlja snažnu kontrakciju mišića vrata i povećanje tenzije ostalih mekih struktura.

Zbog ozljede mišića, javljaju se bol i napetost, što traje i nekoliko tjedana. Ligamentarni aparat vrata može biti traumatiziran, što umanjuje njihovu ulogu stabilizacije i zaštite zglobova i živaca. Može doći do sporijeg zacjeljivanja i nestabilnosti, pri čemu mišići postaju slabiji, živci iritirani, a zglobovi upaljeni i bolni.

Kod trzajne ozljede vrata nastaju neposredni i odgođeni simptomi. Simptomi se rjeđe javljaju odmah, češće nakon nekoliko sati ili dana. Najčešći su glavobolja, napetost mišića vrata i područja oko lopatica, bol u vratu i ramenima, vrtoglavica, omaglica, pojava dvoslika, mučnina, zujanje u ušima, trnci u vratu, lopatici  jednoj ili obje ruke i šake, trnci i bol u vilici, ograničenje opsega pokreta glave, a posljedično se može javiti i bol u susjednim i udaljenim regijama, prsištu, abdomenu te križima i kukovima. Kao posljedica ozljede često se javljaju i problemi sa spavanjem, radnom aktivnošću, koncentracijom i pamćenjem. Zbog oštećenja mekih tkiva kroz mikrotraume, stvaraju se trajni ožiljci u ligamentima, mišićima, interkralježničnim diskovima uz razvoj degenerativnih promjena na vratnoj kralješnici.

 

ANAMNEZA I PREGLED

Nakon pojave traume se postavlja dijagnoza. Na temelju dobivenih anamnestičkih podataka o opisu traume (vrsti traume i načinu djelovanja sila), problemima s vratnom kralježnicom, uključujući i one koje je osoba prethodno imala, pristupa se aktivnom pregledu, koji uključuje globalnu procjenu cijele kralježnice, kao i neurološku procjenu.

Ukoliko je potrebno, u cilju dijagnosticiranja se koriste rentgensko snimanje (RTG), magnetska rezonanca (MR), kompjutorizirana tomografija (CT), elektromijelografija, laboratorijske i druge pretrage.

U svakom slučaju, da bi se mogle preporučiti i provoditi pravilne metode liječenja i rehabilitacije, iznimno je važno otkrivanje točnog uzroka boli.

 

TERAPIJSKI PRISTUP

Veliku važnost u liječenju trzajnih ozljeda manualnim metodama ima rana intervencija, aktivno sudjelovanje pacijenta tijekom terapije, edukacija o pravilnim položajima i pravilnom izvođenju vježbi koje pacijent može svakodnevno provoditi i kod kuće.

U samom početku naglasak je na doziranju terapijskih procedura.

U akutnoj fazi se može primjeniti terapija Shantzovim ovratnikom kroz kraće razdoblja korištenja po nekoliko puta dnevno.

Vrsta tretmana ovisi o dijagnozi, odnosno nastalim lezijama. U akutnoj fazi, većina pacijenata uspješno se liječi mirovanjem, medikamentozno (analgetici, nesteroidni protuupalni lijekovi, kortikosteroidi, miorelaksansi), primjenom krioterapije (terapije ledom). Radi opuštanja mišića i poboljšanja cirkulacije, a samim time i smanjenja boli, primjenjuje se  elektroanalgetska terapija (transkutana električna neuralna stimulacija-TENS, visokofrekventnom elektromagnetskom terapijom frekvencije 80-250 Hz), magnetoterapija, terapija ultrazvukom. U ovom periodu se provodi analgetski tretman mekih struktura čime se ubrzava proces liječenja, trakcija vrata i opuštanje vrata na adekvatnoj ugodnoj vratnoj potpori (memory vratna rola ili memory jastuk).

U početnoj bolnoj fazi se preporučuje primjereno razdoblje bolovanja ili prilagodba radnih aktivnosti.

Kod kasnijeg rehabilitacijskog tijeka, kada se smanji bol i upalna komponenta, terapija se usmjerava na opuštanje mišićnog spazma i napetosti masažnim (Trigger point) i drugim miofascijalnim tehnikama(osteopatija), toplinskim procedurama (infracrvena lampa, vruća rola), elektroterapiju (ultrasonoforeza-ultrazvučna terapija uz aplikaciju lijeka, dijadinamske, interferentne struje), povećanje gibljivosti vrata, ramena i povezanih struktura globalno i segmentalno kineziterapijom i manuelnom terapijom.

Osteopatskim pristupom kroz kraniosakralnu terapiju djelujemo na strukture u glavi i cijeloj kralješnici nastalih kao posljedica trzajne ozljede. Djeluje se na poboljšavanje krvožilne cirkulacije te cirkulacije likvora, smanjivanje bolova, bolje funkcioniranje centralnog živčanog sistema.
Usmjerenom medicinskom gimnastikom djeluje se na povećavanje snage mišića koji čine aktivnu potporu vrata.

 

Posturalne vježbe i edukacija
Posturalne vježbe su bitne za osiguravanje fizioloških posturalnih odnosa u tijelu. Iz tog razloga je neophodna edukacija, usmjerena ka učenju zaštitnih pozicija, korištenja potpornih medicinskih pomagala i pravilnih uvjeta rada.

Sjedenje treba biti optimizirano kroz prigodnu visine uz puni naslon i lumbalnu potporu (McKenzie rola), korištenje pravilnih pozicija prilikom ležanja i spavanja uz korištenje memory anatomskog madraca, memory jastuka ili vratne role, korištenje McKenzie noćne lumbalne role ukoliko je udružen lumbalni bolni sindrom kao i redovno provođenje naučenih vježbi kod kuće. Važnu ulogu ima kontinuirana primjena adekvatne obuće i ortopedskih individualnih uložaka u cilju smanjenja mikrotrauma koje dolaze od stopala u ostale dijelove tijela pa tako i vratnu kralješnicu.

Dobro postavljena dijagnoza, prepoznavanje uzroka uz rani i globalni rehabilitacijski tretman predstavljaju rješenje kod mehanički uzrokovanih bolova u kralježnici. Time se lakše i efikasnije djeluje na eliminaciju bolova, sprečavanje kroničnog tijeka i nadogradnje patološkog stanja te krajnje indiciran operativni zahvat.

 

 

Napisao: Bojan Nasteski, mag.physioth., D.O.

Ustanova Medeor
www.medeor.hr